Yahoo Search Búsqueda en la Web

Resultado de búsqueda

  1. 12 de may. de 2024 · Knez Aleksandar, sin kneza namesnika Pavla i kneginje Olge Karađorđević, rođen je 13. avgusta 1924. godine u Vajtlodžu u Velikoj Britaniji. Čukununuk Vožda Karađorđa, potomak je i ruske carske loze Romanova, kneževske loze Demidova, kao i grčkih danskih kraljeva i kneževa.

  2. 14 de may. de 2024 · Foto: TANJUG/NEMANJA JOVANOVIĆ. BEOGRAD - Danas je zvanično otvorena turistička sezona na Dvorskom kompleksu na Dedinju, a Aleksandar i Katarina Karađorđević pozvali su zainteresovane da se pridruže obilascima od 18. maja, a sezona će trajati do oktobra. "Kraljevski kompleks je posebno mesto, bogato istorijom i nasleđem mojih predaka.

  3. 14 de may. de 2024 · Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević, kao starešina Kraljevskog doma Karađorđević, odlikovao je princeze Danicu i princezu Mariju ordenom Svetog Save u stepenu prvom. Princeza Marija Karađorđević je drugo dete princa-naslednika Filipa i princeze Danice. Rođena je 5. novembra 2023. godine u Beogradu, a njeno rođenje oglasilo je ...

  4. 12 de may. de 2024 · 12.Maj,2024. 12:51. Princezu Mariju krstio je Njegova svetost Patrijarh srpski gospodin Porfirije. Princeza je krštena u vodama koje su donijete iz Dunava, Save, Drine, Vardara, Morave, Ibra, Žiče, Prizrenske Bistrice, izvora Svetog Joanikija Devičkog kod Manastira Devič i Jadranskog mora.

  5. 2 de may. de 2024 · Tog dana knez Aleksandar Karađorđević proslavljao je krsno ime u Topoli, uz prisustvo brojnih uglednih zvanica. Kao prvi proizvod staklare, knezu je u Topolu poslato „nekoliko čaša“ iz kojih su gosti nazdravljali tokom proslave“, piše u tekstu o prvoj industrijskoj proizvodnji u Srbiji savetnica Jagodinskog zavičajnog muzeja.

  6. Hace 1 día · Kralj Aleksandar I. Karađorđević i kraljica Marija U današnjem videu predstavljamo najveći zlatnik izdan u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a radi se o četverostrukom dukatu iz 1931. s likom kralja Aleksandra I. Karađorđevića i kraljice Marije.

  7. Hace 16 horas · Sve pronađene kosti su smeštene u privremenu grobnicu, a kasnije, avgusta 1924. su prenešene u spomen-kosturnicu, koju je otkrio kralj Aleksandar Karađorđević. Ali, početkom Drugog Svetskog rata, 22. 4. 1941. U kosturnici je upala grupa bugarskih vojnika i potpuno je demolirala i razbacala kosti mučenika svuda oko spomenika.