Yahoo Search Búsqueda en la Web

Resultado de búsqueda

  1. Lyen yo pou paj sa a; Suivi paj ki gen rapò yo; Televèse fichye yo; Paj espesyal yo; Lyen pou tout tan; Enfòmasyon sou paj la; Obtenir l'URL raccourcie

  2. Louisiana Creole is classified as Severely Endangered by the UNESCO Atlas of the World's Languages in Danger. Louisiana Creole is a French-based creole language spoken by fewer than 10,000 people, mostly in the US state of Louisiana. [4] Also known as Kouri-Vini, [1] it is spoken today by people who may racially identify as white, black, mixed ...

  3. Kreyòl ayisyen. Soti 1e pou rive 31 oktòb. Akèy. Kalandriye. Resous. Patisipan. Diskisyon. Akèy. Mwa Wiki Kreyolo se yon apèl pou kontribisyon nan lang Kreyòl Ayisyen sou pwojè Wikimedya yo ke Gwoup itilizatè Kominote Wikimedya Ayiti lanse nan ane 2022 a.

  4. Mwen pa konprann poukisa ekzistans atik sa a yo nan yon lang ki pa Kreyòl ayisyen nan Wikipedia Ayiti a. Mwen pa wè sa fèt nan lòt pwojè wikipedia kou wè en.wikipedia.org oswa fr.wikipedia.org. Mwen ta patizan pou yo tout elimine. Anacaona 7 jen 2024 à 00:31 (UTC)

  5. Jamekien Patwa. Patwa Jamayiken, li te ye lokalman kòm Patwa ( Patwa oswa Patwah) epi yo rele Kreyòl Jamayiken pa lengwis, se yon angle ki baze sou kreyòl ayisyen ak West Afriken enfliyanse (yon majorite nan prè a mo sa yo nan Akan orijin) [1] pale sitou nan Jamayik ak Jamayiken dyaspora. Lang lan devlope nan syèk la 17, lè esklav yo nan ...

  6. Enfòmatik. ' Enfòmatik se yon domèn aktivite syantifik, teknik e pou endistri konsènan trètman otomatik enfòmasyon pa egzekisyon pwogram enfòmatik machin yo : yon pakèt sistèm anbake, òdinatè, wobo yo, otomat, elt. Espas aplikasyon sa yo ka separe an de (2) pati, youn, a nati teyorik, ki konsène definisyon konsèp ak modèl, e lòt ...

  7. An 1706, yon batiman franse ki te rele "Le Prince" fè premye desant nan zòn nan. Aprè 43 zan, lè vil lan te fonde 26 novanm 1749, yo te ba li non "Port-au-Prince" (an kreyòl ayisyen : Pòtoprens) ki vle di Pò prens lan. Anba Revolisyon Fransèz vil la te pran non "Port Républicain", men lè Ayiti pran endepandans li premye janvye 1804 ...